Migracijska kriza prijeti da će zasjeniti sve ostale teme u izbornoj kampanji, a  situacija se mijenja takvom brzinom da je gotovo nemoguće pratiti koji je plan na snazi. Teško je reći do kada će Njemačka kancelarka Merkel moći nastaviti s politikom otvorenih vrata jer je pritisak sve veći da odustane i da podvuče crtu. Veliki broj gradonačelnika otvoreno se buni protiv politike Berlina i upozoravaju da im prijeti financijski kolaps, ako se nešto hitno ne promijeni. Na kraju će se svaka članica EU-a pobrinuti da zaštiti svoje nacionalne interese pa će i zloglasnog Viktora Orbana njegovi europski kolege možda bolje shvaćati. U svakom slučaju ova kriza opet jasno pokazuje da ne postoji europsko javno mnijenje, nego samo javno mnijenje pojedinih nacionalnih država. Tu činjenicu treba imati na umu jer se Europska unija može značajno promijeniti kroz skorije vrijeme, pogotovo ako se Velika Britanija odluči za izlazak na najavljeni referendum. Iako ne možemo izravno utjecati na ove događaje, rasplet će se snažno odraziti na hrvatsku politiku kao u slučaju migracijske krize pa ćemo se morati prilagoditi novim okolnostima.

U ovom kontekstu treba promatrati i predstojeće parlamentarne izbore koji se u nedjelju održavaju u Poljskoj, gdje ankete upućuju na vjerojatnu pobjedu konzervativne i euroskeptične Stranke zakona i reda. Lideri ove stranke puno su bliži razmišljanju premijera Orbana, nego kancelarke Merkel, kad je riječ o migracijskoj krizi, ali i drugim pitanjima. Možemo očekivati da će poljska vanjska politika postati „tvrđa” prema Bruxellesu, nego što je bila do sada. Poljaci bi se u Višegradskoj skupini mogli više okrenuti partnerima Česima, Mađarima i Slovacima, kako bi bolje promicali svoje interese na europskoj razini. Očito je da EU neće moći više funkcionirati po principu da svi slijede odluke osovine Pariz-Berlin, jer se s vremenom stvara nova ravnoteža. Zanimljivo je da euroskepticizam u Poljskoj raste, iako je jedna od najuspješnijih članica u povlačenju sredstava iz EU fondova.

Što to znači za Hrvatsku? Odnos hrvatske politike prema Bruxellesu nije uopće tema u našoj predizbornoj kampanji. Jedino čujemo da će se veliki projekti, koji se obećavaju, financirati iz europskih fondova. Je li to realno? Kakvo je iskustvo bilo do danas? Dok je Poljska već 1999. god. smanjila broj regionalnih upravnih jedinica sa 49 na 16, naše glavne političke stranke inzistiraju da županije moraju ostati kao do sada. Postavlja se pitanje zašto Hrvatska mora imati više regionalnih jedinica samouprave od Poljske koja ima gotovo 40 milijuna stanovnika? Ovih dana je guverner HNB-a Vujčić upozorio da anemičan rast od 1,5 posto neće biti dovoljan na duži rok te da će Poljska do 2040. god. biti dvostruko bogatija od Lijepe naše, ako se aktualni trendovi nastavljaju.

Sudeći prema ponašanju naših političara, nisu previše zabrinuti, a ono što govore upućuje na to da će radije bježati od stvarnosti, nego se suočiti s njom. Naime, aktualna lijeva vlada sve više koristi retoriku Syrize u Grčkoj, pa tako pokušava svaliti svu odgovornost za loše gospodarsko stanje na banke koje su uvijek laka meta. Drugi žele, primjerice, mijenjati zakon o HNB-u kako bi tu instituciju stavili pod izravnu kontrolu političke vlasti. Međutim, poznato je da je neovisnost centralne banke jedan od glavnih stupova za funkcioniranje slobodne ekonomije. U Njemačkoj je ta pozicija tako neupitna da se gotovo nitko ne usudi to dovesti u pitanje, ali naši će populisti radije nuditi lagana i „bezbolna“ rješenja. Naime, jednostavnije je ukinuti neovisnost centralne banke, nego smanjiti javnu potrošnju i dovesti je u racionalne okvire. Često se volimo ugledati u Njemačku kao primjer uspješne i uređene zemlje, ali kad je riječ o osnovnim načelima tržišnog gospodarstva, onda mislimo da možemo prkositi provjerenim pravilima koji se dugo primjenjuju u zemljama mnogo bogatijim od naše.

Dosadašnja kampanja, nažalost, ne pokazuje da su naši političari u stanju odoljeti napastima populizma i obične demagogije. Njihova se retorika može svesti na klišeje i već potrošene fraze, a PR stručnjaci osigurat će da u kampanji bude što manje pravog sadržaja.  Povodom predstavljanja izborne liste u Rijeci bivši ministar Jovanović nam rekao je koji su horoskopski znakovi njihovih kandidata, što je očito za njega bitna informacija. Dakle, političar koji je bio na čelu ministarstva znanosti i obrazovanja, vodi računa o horoskopu. Možda je to i bio glavni kriterij pri sastavljanju njihove liste. Svijet ide naprijed, a mi ostajemo u zemlji apsurda.

 

Stjepo Bartulica

* Kolumna je u Večernjem listu objavljena pod naslovom „Hrvatska će se politika morati prilagoditi novoj ravnoteži u EU”